Prilikom povrede ili oštećenja, mozak ima prirodnu sposobnost da se prilagodi i nastavi sa neometanim radom. Ako živite sa multiplom sklerozom (MS), ova sposobnost, koja se naziva „neurološka rezerva“, dovodi do odlaganja pojave simptoma MS.
Sve veći broj stručnjaka za MS ističe važnost neurološke rezerve i ulogu koju ona igra u usporavanju napredovanja invaliditeta vezanog za MS.
Neurološke rezerve mogu da stvore “obilaznice” oko oštećenih lezija
MS lezije mogu da utiču na delove mozga i onemoguće njihovo normalno funkcionisanje. Međutim, ako postoji dovoljno neurološke rezerve, mozak može da razvije obilaznice oko oštećenog moždanog tkiva i izvrši zadatke koje taj deo mozga više ne može da uradi. Na ovaj način u ranim fazama bolesti, uz pomoć neurološke rezerve, oboleli ne doživljavaju simptome MS-a.
Ograničena rezerva koja se vremenom smanjuje
Neurološka rezerva je ograničena i opada sa starenjem. Za osobe sa MS-om, neurološka rezerva se vremenom troši jer mozak regrutuje nova područja kako bi kompenzovalo moždano tkivo oštećeno lezijama. Zato stručnjaci daju savete osobama sa MS-om kako da što duže očuvaju zdravlje mozga, a to im može pomoći da što duže očuvaju neurološku rezervu.
Životni stil može da pomogne ljudima da duže očuvaju neurološku rezervu
Prema “Inicijativi za zdravlje mozga” (izveštaj koji je 2016. godine objavila grupa stručnjaka za MS) postoji nekoliko stvari koje možete da učinite kako biste održali svoj mozak što zdravijim i maksimalno iskoristili neurološku rezervu. Evo nekoliko zdravih izbora koje treba uzeti u obzir:
- Vežbanjem pomozite ublažavanje simptoma MS.
- Smanjite broj novih lezija održavanjem normalne telesne težine. Gojaznost se dovodi u vezu sa većim brojem MS lezija.
- Aktivnostima poput čitanja, pisanja i igranja društvenih igara održite svoj um aktivnim i ojačajte neurološke rezerve.
- Ostavite pušenje i smanjite broj relapsa i lezija. Pušenje je posebno opasno za osobe sa MS-om, a može da utiče i na smanjenje neurološke rezerve.
Pre bilo kakvih promena u načinu života, važno je da se konsultujete sa svojim lekarom. Čak i ako trenutno nemate nove ili simptome koji se pogoršavaju, sada je pravo vreme da razgovarate sa svojim lekarom o tome kako možete proaktivno da utičete na zdravlje mozga. Prema rečima dr Timotija Volmera, neurologa sa Univerziteta u Koloradu:
“Ako želimo da usporimo invaliditet koji se javlja kasnije u životu, moramo reagovati na početku bolesti”
