Kako bismo se bolje upoznali sa potrebama osoba sa MS i kako bismo saznali na koji način im možemo pružiti podršku, za emisiju Azbuka zdravlja govorila je Dragana Šutović Ilić ispred Društva MS Srbije.

Šta je MS?

MS je autoimuno oboljenje, koje se najčešće dogodi između 20 i 40 godine života. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca u odnosu skoro 3 prema 1. I MS se dogodi u najproduktivnijem periodu života, kada zasnivate porodicu, polazite na fakultet ili bi trebalo da zasnujete radni odnos. Spada u kategoriju oboljenja koje je najveći nosilac invaliditeta netraumatskog tipa. Dakle, ono što nije posledica neke mehaničke povrede.

Koji simptomi ukazuju na MS?

„MS sa sobom nosi ogroman spektar simptoma. Neki od njih su lako i jasno prepoznatljivi, međutim jedan dobar deo tih simptoma lako može da promakne ovoj dijagnostici. Tako da podizanje nivoa svesti javnosti o tome kako bolest može da započne, kada i kod koga se najčešće javlja je od izuzetne važnosti. Pri i najmanjoj sumnji konsultujte svog lekara opšte medicine i ukoliko je potrebno i neurologa. Rana dijagnostika i što raniji početak lečenja pozitivno utiču na dalji tok MS.“

Koliko je važno da se simptomi MS prepoznaju na vreme?

„Mnogo je važno. Mi danas živimo jedan veoma brz, eksplozivan život. Tako da vi u momentu kada imate blagu vrtoglavicu, kada imate nejasnu sliku na jednom oku kada možda gubite jedan deo vidnog polja, kada vam se dupliraju ovi sitni brojevi na mobilnom telefonu, dakle to često znamo da zanemarimo, pripišemo umoru, promaji, nečemu što nam se svakodnevno dešava, na primer nismo danas doručkovali i slično. Možda ponekad otežan hod, umor, preforsiranje i tako dalje. Ali, vrlo je važno da zastanemo, oslušnemo svoj organizam i ukoliko taj simptom traje neko izvesno vreme, onda je jako važno da se posavetujemo sa neurologom i da vidimo šta je zapravo u pitanju.“

Koliko se dugo luta do dijagnoze MS?

„Danas ne tako puno, kao ranijih godina. Zato je veoma važno da iz one osnovne brige i zdravstvene zaštite, kod lekara opšte medicine krene pretraga. Ranije je postavljanje dijagnostike trajalo mnogo duže, jer se svaki simptom vezan za vid, završavao kod  oftalmologa, ili možda neurooftalmologa i tu se gubilo neko dragoceno vreme.

Ranije je postavljanje dijagnostike trajalo mnogo duže, jer se svaki simptom vezan za vid, završavao kod  oftalmologa, ili možda neurooftalmologa i tu se gubilo neko dragoceno vreme. Međutim, ukoliko vas lekar opšte medicine prepozna kao neurološkog pacijenta,  i uputi kod neurologa, dijagnostika je jasna, precizna i brza. Na osnovu rezultata magnetne rezonance, neurološkog pregleda i na osnovu analize likvora, koji se dobija punkcijom iz kičmene moždine, danas vrlo jednostavno i brzo dolazite do dijagnoze.“

Koje informacije osoba sa MS može dobiti od Društva MS Srbije kada vam se obrati?

„Ukoliko osoba sa MS odluči da se obrati Udruženju pacijenata koje se bavi pitanjima osoba sa MS, može da dobije na jednom mestu mnogo toga. Najpre tačne, precizne i konkretne informaciije, onoliko koliko bi neko i trebalo da sazna o MS na samom početku.

Jedan od najlošijih pristupa jeste pomoć „Dr Gugla“. Na internetu možete naći stvari koje su delimično tačne, potpuno netačne ili sasvim tačne. Tako da ukoliko se neko prvi put susreće sa samim terminom, niste u mogućnosti da pravite razliku između tačnih i netačnih informacija. Mi prvenstveno želimo da radimo na tome da pružamo vrstu informacija koja je za tu osobu u tom trenutku najadekvatnija. Mi se između ostalog bavimo i izdavačkom delatnošću, tako da imamo vodič, koji je namenjen osobama sa MS, gde je detaljno obrazloženo sve o MS. Šta ona čini, šta sa sobom nosi, koji su simptomi koji se javljaju, koji su oblici ili forme koje mogu da nastupe, kako se ona tretira i drži pod kontrolom.“

Izvor:

Multiplaskleroza dijagnoza i lečenje – YouTube

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here