Ukoliko ste dobro prepoznali rane simptome MS-a, vreme je vaš najveći saveznik. Zajedno ste u važnoj misiji – ZAUSTAVITI ILI USPORITI NAPREDAK BOLESTI. To je ključni trenutak kada vi preuzimate kontrolu nad dijagnozom kako biste poboljšali zdravlje mozga i telesnih funkcija.

Posle uočenih potencijalnih simptoma bolesti vaša prva stanica je lekar primarne zdravstvene zaštite radi uspostavljanja pravovremene dijagnoze. U suprotnom, gubi se dragoceno vreme što može da se odrazi na tok bolesti i ishod lečenja. Osobu sa simptomima koji odgovaraju ranoj MS fazi lekar opšte prakse upućuje neurologu – lekaru specijalizovanom za bolesti nervnog sistema.

Neurolog koji se posebno bavi MS, sa svojim timom najbolje će da postavi dijagnozu i uvede integrisani pristup lečenju i kontroli bolesti. Prvi korak je u velikom broju slučajeva snimanje MR-om. Zahvaljujući snimcima mozga pomoću magnetne rezonance (MR) sada je moguće da se MS dijagnostikuje ranije nego ikada pre. Dijagnoza se sada postavlja najmanje 10 puta brže nego početkom osamdesetih, a svaki peti pacijent koji je imao samo jedan relaps dobiće pouzdanu dijagnozu na osnovu prvih snimaka MR. Brzo postavljanje dijagnoze znači da ljudi sa MS i zdravstveni radnici koji ih leče mogu brzo da počnu da primenjuju terapiju i kontrolišu bolest. Ukoliko se dijagnoza ne postavi odmah, najbolje je da ostanete u vezi sa svojim timom za MS da bi se uspostavio kontinuirani monitoring.

Ne zaboravite!!!

Skoro 20 odsto ispitanika[1] je saznalo da ima MS tek nakon 10 do 15 godina, dok je 25 odsto saznalo da boluje nakon pet do 10 godina. Samo 10 odsto njih je saznalo da ima MS u periodu kraćem od pet godina.

Preko polovina ispitanika javila se doktoru u toku mesec dana od prve sumnje na bolest, ali su tu i dijagnoze težih stadijuma bolesti. Kašnjenja u dijagnozi MS treba svesti na minimum jer ona mogu da dovedu do progresije onesposobljenosti koja je nepovratna. Još jedna zamka se krije u ranoj fazi MS. Mnogi ljudi u začetku bolesti već trpe atrofiju mozga, ali ovaj gubitak moždanog tkiva nije praćen kliničkim simptomima zbog sposobnosti mozga da se reorganizuje. Ova izvanredna sposobnost kompenzovanja znači da tekuće oštećenje može da prođe neprimećeno sve dok se neurološka rezerva značajno ne istroši, a pacijent suoči sa težim stadijumom bolesti.  Upućivanje na ranu terapiju maksimalno povećava šanse da se izmeni tok bolesti pre nego što dođe do  progresije onesposobljenosti.

Osluškivanje ritma organizma, svakodnevno ocenjivanje sposobnosti i na najjednostavnijim radnjama, dobro poznavanje rizika i prepoznavanje simptoma MS stavlja vreme na vašu stranu najvećih saveznika u toj borbi. Jer hrabrost nije odsustvo straha, nego pobeda nad njim.

Hrabar čovek nije onaj koji se ne oseća uplašeno, nego onaj koji nadvlada taj strah.

Nelson Mandela

[1] Istraživanje prof. dr Jelena Drulović, Instituta za neurologiju KC Srbije u saradnji sa Društvo MS Srbija.

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here