Multipla skleroza (MS) pogađa centralni nervni sistem i ometa protok informacija između mozga i ostatka tela. Osobe sa lakšim simptomima MS-a imaju zamućen vid i osećaju utrnulost u rukama i nogama, dok kod težih slučajeva dolazi do gubitka vida, problema sa pokretljivošću, pa i paralize.
Jedan od uobičajenih simptoma MS-a jeste i bol u leđima, koji može da se javi iz više razloga, pa se samim tim i leči na različite načine.
Zategnutost ili ukočenost mišića
Spasticitet je čest simptom MS-a i predstavlja zategnutost ili ukočenost mišića. Obično se javlja u nogama, preponama i zadnjici, a može da se odrazi i na donji deo leđa. Nekoliko faktora može da pogorša spasticitet, kao što su nagli pokreti tela, izlaganje ekstremno toplim i hladnim temperaturama, uska odeća i infekcije.
Blaga ukočenost nije bolna, dok ozbiljniji i teži spasticitet može prouzrokovati neprijatnosti i učiniti svakodnevni život osoba sa MS-om težim.
Postupak lečenja razlikuje se od osobe do osobe, isto kao što se razlikuje i stepen zategnutosti ili ukočenosti mišića. Za lečenje spasticiteta kod osoba sa MS-om primenjuju se lekovi i fizikalna terapija, a u slučaju izostanka terapije, spasticitet može postati ozbiljniji i dovesti do komplikacija.
Oštećenje nerava
MS oštećuje nerve centralnog nervnog sistema, koji su ili pod zapaljenjem ili ispoljavaju slabiju funkciju prilikom prenošenja signala iz mozga u telo. To može da prouzrokuje da ljudi sa MS-om osete bol, koji se zove neuropatski bol.
On je jedan od najčešćih simtpoma MS-a i može znatno da smanji kvalitet života osoba sa MS-om. Manifestuje se kao oštar i probadajući bol u leđima, a osoba može da oseti i peckanje u donjem delu leđa. Takođe, moguće je da se bol iz leđa spušta u nogu. Brojni faktori mogu da povećaju verovatnoću da se javi neuropatski bol, kao što su na primer, stres i umor.
Za umirivanje neuropatskog bola primenjuju se:
- određeni antidepresivi i lekovi protiv epileptičkih napada
- akupunktura
- meditacija
- kognitivno-bihevioralna terapija.
Lermitov znak
Ovo je još jedan uobičajen simptom MS-a, koji se manifestuje kratkim, intenzivnim bolom od potiljka niz kičmu, a ponekad se spušta i u ruke i noge. Bol je vrlo oštar, ne traje dugo i obično se javlja kad osoba savije vrat prema napred. Procenjuje se da jedna od tri osobe sa MS-om ima Lermitov znak, koji pokazuje da je MS izazvao oštećenje nerava u vratu.
U lečenju Lermitovog znaka mogu pomoći lekovi, poput karbamazepina, okskarbazepina i gabapentina. U pojedinim slučajevima od koristi može da bude nošenje mekog okovratnika koji će ograničiti fleksiju vrata. Takođe, blage fizikalne terapije strujom mogu pomoći u smanjenju bola i opuštanju mišića vrata.
Problemi s mišićima i pokretljivošću
Mnoge osobe sa MS-om mogu da imaju probleme sa mišićima i pokretljivošću, što utiče na njihovo držanje tela i hodanje. Loše držanje vremenom može da izazove bolove u leđima.
Osoba sa MS-om može tada da prolagodi način na koji hoda, neravnomerno raspoređujući svoju težinu, što opet može dodatno da optereti leđa i izazove bol. Zato osobe sa MS-om koje imaju problema sa kretanjem mogu da koriste štap ili neko drugo pomoćno sredstvo koje će im olakšati hodanje.
Da bi se prevazišli problemi sa mišićima i pokretljivošću tela u lečenju se koriste fizikalna terapija, masaža i toplotna terapija.
Ostali uzroci bola u leđima
Osobe sa MS-om mogu da imaju bolove u leđima, koji nisu povezani sa njihovom bolešću. Bolove mogu da prouzrokuju i diskus hernija, išijas, artritis i osteoporoza.
DISKUS HERNIJA – predstavlja pomeranje diskusa ili jednog njegovog dela iz međupršljenskog prostora. Ta promena dovodi do toga da se vrši pritisak na okolno tkivo i nerve, što prouzrokuje bol u leđima. Diskus hernija može da izazove i utrnulost i slabost u nogama.
IŠIJAS – skup tegoba izazvanih pritiskom ili nadražajem išijadičnog nerva predstavlja išijas. Ovo stanje praćeno je bolom u donjem delu leđa, kao osnovnim simptom, ali i osećajem trnjenja, peckanja u stopalima i prstima i ograničenim pokretima.
ARTRITIS – to je opšti izraz za upalu zglobova. Može da utiče kako na njih, tako i na tkiva koja okružuju zglobove, pa sve potencijalno zajedno može da izazove bol u leđima. Jedna studija iz 2016. godine pokazala je da ljudi sa MS-om imaju povećan rizik od razvoja artritisa.
OSTEOPOROZA – manifestuje se smanjenjem gustine kostiju, pa one postaju krhkije i lakše dolazi do preloma. To utiče i na kosti kičme, pa se javlja i bol u leđima. Autori jedne američke studije iz 2014. godine, na čijem čelu je bio dr Sahil Gupta, neurolog, tvrde da postoji sve više dokaza da ljudi sa MS-om imaju veći rizik od nastanka osteoporoze.
Rezime
MS je stanje koje ometa protok informacija između mozga i ostatka tela. To može da izazove niz simptoma, uključujući i bol u leđima. Postoji mnogo uzroka koji dovode do bola u leđima kod osoba sa MS-om, kao što su spasticitet, oštećenje nerava, Lermitov znak, problemi s mišićima i pokretljivošću. Postoji više načina u lečenju bola u leđima, uključujući lekove protiv bolova, fizikalnu terapiju, masažu i kognitivno-bihevioralnu terapiju. Uz pravilan tretman osoba sa MS-om može efikasno da upravlja i smanji bol u leđima, naravno u dogovoru sa lekarom.
Izvor: medicalnewstoday.com
