Kako MS predstavlja hronični upalni proces u organizmu koji zahvata centralni nervni sistem, može izazvati blage, ali i ozbiljnije smetnje kod osoba kojima je ustanovljen ovaj tip autoimunog oboljenja. Tok napredovanja MS je nepredvidljiv. MS se najčešće javlja u periodu između 18. i 50. godine života i do dva puta je češća kod žena nego kod muškaraca. Osobe koje imaju MS često imaju poteškoće sa obavljanjem pojedinih aktivnosti. Uzrok nastanka MS je nepoznat, ali savremena naučna istraživanja pokazuju da imunološki sistem ima veoma važnu ulogu.

Šta uzrokuje nastanak MS?

Iako naučnici još uvek precizno ne znaju zbog čega nastaje MS, jer su istraživanja još uvek u toku, otkriveni su faktori koji mogu biti okidač: izloženost bakterijama i virusima, nedovoljno izlaganje suncu i nedostatak vitamina D, nepravilno funkcionisanje imunološkog sistema organizma, kao i mutacija gena što ne znači da će bolest biti nasledna.

Da li pol predodređuje nastanak MS?

Poznato je da se relapsirajući oblik MS, javlja dva do tri puta češće kod žena nego kod muškaraca. To je i najprisutniji oblik bolesti. Primarna progresivna MS se jednako javlja kod oba pola. Velika studija koja je urađena na Harvard Univerzitetu, pokazala je da muškarci sa MS imaju nizak nivo testosterona. Doktorka Farrah Mateen, neurolog, smatra da su žene podložnije nastanku MS, zbog hormonalnih promena.

Koji su rani simptomi MS?

Problemi sa vidom su najčešći simptomi koji ukazuju na prisustvo MS. Ostali pokazatelji uključuju: umor, promene u hodu, gubitak balansa i koordinacije, grčeve u mišićima, slabost u mišićima, osećaj trnjenja u rukama i nogama.

Kako izgleda kada simptomi MS postanu intenzivniji?

Ponekad se dešava da se simptomi MS pogoršaju, što se odnosi na nemogućnost dužeg hodanja, otežanu regulaciju probave, slabije pamćenje, seksualnu disfunkciju i depresivno stanje.

Kada je trenutak da se obratite lekaru?

Ukoliko često primećujete simptome poput: preosetljivosti na toplotu, gubitka ravnoteže, problema sa pamćenjem, slabosti u rukama i nogama, osećaj trnjenja u ekstremitetima, promena u vidu, vreme je da se obratite lekaru, kako bi se otklonila sumnja na nek neurološko oboljenje ili postavila rana dijagnoza.

Kako se leči MS?

“Kod osoba sa blažim MS oblikom primenjuje se terapija umerenog delovanja, pa tek ukoliko to ne daje očekivan rezultat opredeljujemo se za primenu leka koji ispoljava intenzivniju efikasnost delovanja. Kod oba pristupa lečenja, podrazumeva se da osoba sa MS dijagnozom kontinuirano uzima terapiju. Danas je za lečenje relapsno remitirajuće MS (RRMS) odobreno više od deset vrsta lekova, od kojih su neki blage do visoke efikasnosti. S obzirom na veliki izbor dostupne terapije, izazov je kako se odlučiti za optimalno lečenje osobe koja ima RRMS.”, navodi se na stranicama hrcak.srce.hr, lekara Maria Habeka sa Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.

Izvori:

hrcak.srce.hr

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here