Iako godine života mogu uticati na napredovanje MS, to ipak nije i jedini faktor. MS kod dece obično napreduje sporije nego kod odraslih osoba. Početak MS se najčešće vezuje za uzrast između 20. i 50. godine života, ali bolest može da se pojavi i kod dece i kod starijih osoba, navodi se u podacima američkog Nacionalnog društva za borbu protiv multiple skleroze (NMSS).

Oko 85 odsto osoba sa MS u početku dobije dijagnozu relapsnog oblika ovog stanja koje se naziva relapsno-remitirajući MS, koji karakterišu periodi aktivnih simptoma. Oni se nazivaju pogoršanjima stanja, koji se smenjuju sa periodima manje teških ili odsustva simptoma.

Ukoliko se ne koristi adekvatna terapija većina osoba sa MS dospe u fazu poznatu kao sekundarno-progresivni MS (SPMS), u kojoj se simptomi postepeno pogoršavaju. Tu spadaju otežano hodanje, gubitak snage i kognitivni problemi. Neke osobe sa SPMS nastavljaju da doživljavaju relapse, ali kod mnogih drugih to nije slučaj. Prelazak sa relapsno-remitirajućeg, na sekundarno-progresivni MS zavisi od starosnog doba, pri čemu su četrdesete najčešći period kada se to dešava, prema članku objavljenom u časopisu Frontiers in Neurology u aprilu 2021. godine.

Starosno doba kod dijagnoze i napredovanja MS

Ranije se mislilo da MS brže napreduje kod osoba u starijem životnom dobu. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry je otkrilo da kod dece sa dijagnozom MS treba više vremena do sekundarno-progresivne faze (32 godine) nego kod odraslih sa dijagnozom MS (18 godina). Dr Helen Tremlet, direktorka istraživanja u oblasti neuroepidemiologije i MS Društva za borbu protiv MS Kanade i profesorka na Univerzitetu Britanske Kolumbije u Vankuveru, kaže da njen rad od 2006. godine pokazuje da razvoj MS u kasnijem životnom dobu ne znači obavezno i „gori ishod po pacijenta“.

Dr Tremlett je učestvovala u studiji objavljenoj u časopisu  European Journal of Neurology u aprilu 2015. godine, u kojoj je ispitivano da li upotreba najčešće prepisivanih lekova za MS odlaže početak sekundarno-progresivnog MS; otkriveno je da ne odlaže. Međutim, jedna studija objavljena u januaru 2019. u časopisu Journal of the American Medical Association govori drugačije. Istraživači su ustanovili da je primena terapije povezana sa manjim rizikom od prelaska na SPMS. Jedna studija objavljena u aprilu  2020. u časopisu Neurology je takođe označila pušenje, zajedno sa starijim životnim dobom, motoričkom disfunkcijom moždanog stabla, kao faktor rizika za prelazak sa relapsno-remitirajućeg na sekundarno-progresivni MS.

MS kod dece

Prema podacima Međunarodne federacije za borbu protiv MS, čak 10 odsto se dijagnostikuje kod dece i tinejdžera. Iako se generalno smatra da je MS kod dece isti kao i kod odraslih, postoje neke ključne razlike. „Deca doživljavaju slične MS simptome kao odrasli, uključujući motoričke simptome i slabost, ali kod dece ima više relapsa nego kod odraslih“, kaže dr Tanudža Čitnis, profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard i direktorka Partnerskog pedijatrijskog centra za MS Opšte dečje bolnice Masačusetsa u Bostonu.

Studija objavljena u junu 2019. u časopisu Neurology je dodatno potvrdila višu stopu relapsa kod dece sa MS nego kod odraslih i pokazala da je veća verovatnoća da deca dobiju dijagnozu relapsnog oblika bolesti. Postoje nove inicijative za sprovođenje kliničkih ispitivanja kod dece sa MS, kako bi se bolje razumele efikasne terapijske opcije u ovoj starosnoj grupi.

Starenje i simptomi MS se preklapaju

Veoma mali procenat osoba sa MS dobije dijagnozu posle 50. godine života. U nekim slučajevima, kod ovih osoba dolazi do kasnog razvoja MS. Ali, kod drugih dijagnoza predstavlja potvrdu simptoma koji nisu prepoznati na vreme i koja kasni godinama – ili čak decenijama. Mentalne i fizičke promene povezane sa starenjem mogu biti slične ili da se preklapaju sa MS simptomima. U takve simptome spadaju mišićna slabost, problemi sa ravnotežom, umor, vizuelne promene, kognitivna oštećenja (kao što su problemi sa razmišljanjem i pamćenjem) i poremećaj sna. Starije osobe sa MS su takođe sklonije infekcijama urinarnog trakta, upalama pluća, septikemiji (infekcija krvi) u poređenju sa svojim vršnjacima koji nemaju MS, navodi NMSS. Pored toga, starosno doba utiče na sposobnost oporavka nakon MS relapsa. Jedna studija objavljena u oktobru 2018. u časopisu Multiple Sclerosis Journal je pokazala da je sve teže oporaviti se od relapsa kako osoba stari. Smanjena pokretljivost takođe može da bude loša za srce: manja aktivnost je poznati faktor rizika od srčanih bolesti.

Uticaj MS na životni vek

Na posletku MS je hronična, a ne terminalna bolest. Ovo potvrđuje i studija objavljena u julu 2015. u časopisu Neurology koja je koristila zdravstvene podatke iz Manitobe u Kanadi. Među ispitanicima su osobe sa MS imale prosečan životni vek od 75,9 godina, a osobe bez MS 83,4 godine. Prema ovoj studiji, „najčešći uzroci smrti kod osoba sa MS su bolesti neurološkog i kardiovaskularnog sistema.“

Među 1388 Norvežana koji su dobili MS između 1953. i 2012. godine, prosečni očekivani životni vek je iznosio 74,7 godina, u poređenju sa 81,8 godina među opštom populacijom – ali je stopa dužine životnog veka osoba sa MS porasla tokom vremena, ističu istraživači.

Izvor:

How Age Affects Multiple Sclerosis Symptoms and Progression | Everyday Health

Autorka: Koni Bričford

 

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here