Osobe sa multiplom sklerozom često primećuju da stres na neki način utiče na njihovo stanje. Nemoguće je potpuno izbeći stres, ali on utiče na sposobnost organizma da se bori protiv bolesti, zato je važno naučiti kako da ga što bolje držimo pod kontrolom. Anksioznost je takođe česta i pogađa oko trećine osoba sa multipla sklerozom. MS je nepredvidiva bolest, pa nije iznenađenje što neizvesnost i osećaj nepoznatog mogu da prerastu u anksioznost. I za to postoje tehnike koje mogu pomoći.
Stres i MS
Stres može učiniti da se osećate anksiozno ili zabrinuto, razdražljivo, depresivno ili neraspoloženo, kao i preplavljeno obavezama i veoma pesimistično. Česti su i poremećaji sna i noćne more. Dugotrajan stres može izazvati i fizičke probleme, uključujući slabije pamćenje, glavobolje i povišen krvni pritisak. Stres je normalan deo života za svakoga, ali osim uobičajenih svakodnevnih pritisaka, osobe sa MS suočavaju se i sa nepredvidivošću i opterećenjima koje sama bolest nosi. MS može uticati na mnoge oblasti života, kao što su radna sposobnost, kognitivne funkcije, prijateljstva i partnerski odnosi, kućni poslovi i roditeljstvo.
Načini za upravljanje stresom
Naučite da prepoznate šta možete, a šta ne možete da kontrolišete. Kada ste pod stresom, zapitajte se: „Da li je ovo nešto na šta mogu da utičem?“. Ako je odgovor da, preduzmite ono što znate da bi moglo da smanji stres. To može biti i nešto jednostavno, poput toga da kažete „ne“ svom nadređenom. Ako je odgovor ne, pokušajte da pustite situaciju koja vam izaziva stres. Postavite realne ciljeve i planirajte unapred. Pošto je MS nepredvidiva, planovi za nepredviđene situacije u svakodnevnim aktivnostima mogu pomoći da se stres smanji ako se nešto neočekivano desi. Obavestite one koji bi trebalo da znaju da postoji mogućnost makar i mala, da MS može odložiti vaše planove. Da li je vaša automatska reakcija zaista pravi odraz onoga što se dešava? Vodite dnevnik stresa tokom dva meseca. To vam može pomoći da prepoznate situacije koje vam izazivaju stres. Zabeležite kako ste reagovali na teškoću koja vam je izazvala stres, kao i kako ste možda mogli da izbegnete tu situaciju.
Vežbanje i komplementarne terapije mogu biti veoma korisne u upravljanju stresom. Aktiviranje tela pomaže da se oslobodite napetosti, odnosno da smanjite stres i anksioznost. Vežbanje takođe poboljšava san i može vam dati više energije, a i jedno i drugo može doprineti smanjenju nivoa stresa. Pronađite svakodnevne aktivnosti u kojima uživate. Naučite tehnike opuštanja i smirenog disanja. Možete nabaviti audio-snimke i knjige koje u tome pomažu, ili se obratiti MS sestri, lekaru ili drugom zdravstvenom stručnjaku.
Anksioznost i MS
Telesni odgovor „bori se ili beži“ je automatski sistem koji nam omogućava da reagujemo na opaženu opasnost i pretnje. Kada osećamo strah ili stres, telo proizvodi adrenalin, a to zatim izaziva fizičke reakcije. One mogu uključivati lupanje srca, trnjenje, pojačano znojenje, osećaj slabosti ili vrtoglavice, suva usta, teškoće sa disanjem ili probleme sa crevima i mokrenjem. U prirodi ovaj fizički odgovor može biti veoma koristan, priprema vas za brzu reakciju kada ste suočeni sa opasnošću. Ali, ako takvo stanje pojačane budnosti traje dugo, može negativno uticati na vaše zdravlje.
Kako se nositi sa anksioznošću
Najčešći strahovi koje prijavljuju osobe sa MS odnose se na budući stepen invaliditeta. To je potpuno razumljivo, jer iako niko ne može predvideti budućnost, bez obzira na to da li ima MS ili ne, veoma je teško ne brinuti zbog toga. Nekim ljudima pomaže podrška stručnjaka kako bi naučili da žive sa neizvesnošću i umanjili uticaj negativnih misli i osećanja na svoj život.
Živite dan po dan. To ne znači da treba da odustanete od planiranja ili da gurate problem pod tepih, već da možda ne očekujete odmah da će se najgore dogoditi već sutra. Odredite „vreme za brigu“.
Zakažite sebi vreme da se svakog jutra i večeri pet minuta posvetite brigama. Zapamtite, pet minuta, ni više ni manje. Napravite listu „kako da se nosim sa anksioznošću“. Držite je na mestu gde možete da je vidite, da vas podseti šta sve možete da uradite da biste sebi pomogli. Na tu listu možete staviti, na primer: prepoznajte svoj strah ili anksioznost i zapišite ih, recite nekome kome verujete kako se osećate, koristite smirujuće tehnike disanja, radite nešto što volite kako biste skrenuli misli, ako određene vesti, časopisi, knjige ili ljudi pojačavaju vaš strah i anksioznost, pokušajte da ih neko vreme izbegavate, opustite se u toploj kupki, zagrlite nekoga ili zatražite zagrljaj.
Postoji više vrsta „grešaka u razmišljanju“ koje pojačavaju osećaj anksioznosti i straha. Kod određenih simptoma, na primer umora, lako je pomisliti: „Danas sam toliko umoran/umorna da sutra nikako neću moći da radim. Zapravo, možda ću morati potpuno da prestanem da radim“. Podsetite sebe da će vam odmor pomoći da obnovite energiju i da ćete tako sutra lakše funkcionisati, to vam vraća osećaj kontrole. Govorite sebi da bi trebalo ili da morate nešto da uradite. Na primer: „Trebalo bi da mogu da odvedem dete peške u školu.“ Govoriti sebi da nešto morate ili da bi trebalo da možete samo pojačava osećaj krivice, ljutnje i anksioznosti, to je destruktivno, a ne konstruktivno.
Potražite pomoć stručnjaka
Ukoliko anksioznost koju osećate postane potpuno preplavljujuća i ne možete sami da se izborite s njom, pomoć možete potražiti od izabranog lekara, MS sestre ili drugog zdravstvenog ili socijalnog stručnjaka. Može vam biti korisno i da razgovarate sa kliničkim psihologom koji razume MS i anksioznost ili strah. On vam može pomoći da pronađete načine da promenite obrasce svog razmišljanja.
Izvor: https://www.mssociety.org.uk/living-with-ms/physical-and-mental-health/mental-health/stress-and-anxiety