Neka istraživanja govore da hronični psihološki stres može da izazove MS. Multipla skleroza (MS) predstavlja hronično neurološko stanje u kom imunski sistem greškom napada zaštitni omotač oko nerava u mozgu i kičmenoj moždini.
Ovo šteti komunikaciji u mozgu i kičmenoj moždini i izaziva neurološke simptome. Istraživanja govore da proživljavanje stresa može da bude jedan od okidača za pojavu MS simptoma.
Kako stres utiče na MS
Jedna studija iz 2021. godine je ustanovila da su viši nivoi uočenog stresa povezani sa smanjenim kvalitetom života među osobama sa MS. Neke studije navode da duži periodi stresa takođe mogu da izazovu napade ili „relapse“ kod osoba sa relapsno-remitentnim MS (RRMS). Britanska fondacija Overcoming MS ističe da ova vrsta stresa može da poremeti imunski sistem i tako izazove hroničnu upalu koja može da pogorša MS. U skladu s tim, jedna sistematska analiza iz 2022. godine otkrila je snažnu vezu između stresnih događaja u životu i rizika od relapsa kod MS.
Da li stres može da izazove MS?
Mnogi ljudi veruju da se ovo stanje razvija kao rezultat nekog stresnog ili traumatičnog događaja u životu. Jedna velika studija iz 2020. godine je ispitivala moguću vezu između stresnih događaja u životu i rizika od dobijanja MS. Istraživači su prikupili podatke iz upitnika o stresnim događajima u životu od 2930 osoba sa MS i 6170 osoba koje nemaju ovo stanje.
Studija je ustanovila da stresni događaji u životu značajno povećavaju rizik od razvoja MS za 17 do 30 odsto. Štaviše, značajniji broj stresnih životnih događaja je bio povezan sa većim rizikom od razvoja MS. Među događajima koji su pokazali najjaču vezu sa povećanim rizikom od MS su bili: ozbiljan sukob na poslu, razvod, bolest ili nesreće koje uključuju supružnika, partnera ili dete, sukob sa bliskim rođakom ili prijateljem, ekonomski problemi, ozbiljan sukob sa supružnikom ili partnerom.
Autori studije iz 2020. godine su ukazali na to da stres može da ošteti imunski sistem, što osobu čini podložnijom bolestima kao što je MS. Iako nema načina da se vratimo kroz vreme i uklonimo ili smanjimo stres iz prošlosti koji je možda doprineo razvoju ove autoimunske bolesti, za osobu može biti korisno da razgovara o svojim iskustvima reagovanja na stresne životne događaje sa terapeutom, kako bi se oformili zdraviji načini prevazilaženja u budućnosti.
Život sa ovom autoimunskom neurološkom bolešću znači da osoba možda treba da prilagodi brojne aspekte života, uključujući promenu reakcije na stresne životne događaje, kako bi poboljšala opšte zdravlje.
Upravljanje stresom kod MS
Jedna studija iz 2021. godine je ustanovila vezu između nivoa uočenog stresa i smanjenog kvaliteta života kod osoba sa MS. U ovoj studiji, osobe sa MS koje su koristile jednu ili više sledećih strategija prevazilaženja stresa su češće prijavljivale bolji kvalitet života: aktivno prevazilaženje uz preduzimanje direktnih koraka kao pomoć da se reši problem, pozitivan način razmišljanja, prihvatanje i usvajanje misli, osećanja i iskustava bez osude, traženje emotivne ili instrumentalne podrške.
Fondacija za borbu protiv multiple skleroze (MST) nudi dodatne savete za prevazilaženje stresa.
Bavljenje fizičkom aktivnošću može privremeno da odvrati pažnju sa izvora stresa. Može uspešno da utroši nervoznu energiju ili oslobodi napetosti i tako popravi raspoloženje i opštu dobrobit.
Planiranje unapred može da pomogne osobi da predvidi potencijalne stresore i odredi efikasne strategije prevazilaženja. Upražnjavanje samopomoći: tehnike opuštanja i svesne pažnje mogu da pomognu u smanjivanju nivoa stresa.
Terapije razgovorom kao što je kognitivna bihejvioralna terapija (KBT) mogu da pomognu osobi da odredi i proradi obrasce razmišljanja ili ponašanja koji doprinose stresu. Potom terapeut može osobi da ponudi alatke za uspešnije prevazilaženje.
Neke osobe mogu da imaju koristi od toga da se sete tri stvari na kojima su zahvalne na kraju svakog dana. Ovo može da posluži kao ublaživač stresa.
Osobe sa MS koje doživljavaju stres mogu da imaju koristi od primene određenih strategija prevazilaženja, kao što su pozitivan način razmišljanja i prihvatanje. Druge metode koje mogu biti od pomoći su vođenje dnevnika, upražnjavanje brige o sebi i razgovor sa prijateljima ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/stress-and-multiple-sclerosis?utm_source=ReadNext