neuronet.rs, multipla skleroza, freepik

Multipla skleroza (MS) je neizlečiva hronična bolest kod koje imuni sistem uništava tkiva u mozgu i kičmenoj moždini, i vodeći je uzročnik netraumatske onesposobljenosti među mlađim i sredovečnim osobama u mnogim razvijenim zemljama. Iako za MS još uvek nije pronađen lek, postoje terapije koje mogu da izmene tok bolesti smanjivanjem aktivnosti bolesti i usporavanjem akumulacije onesposobljenosti, a za to je potrebno je da se široko prihvati i hitno usvoji terapijska strategija koja nudi najbolje šanse da se očuva tkivo mozga i kičmene moždine u ranom toku bolesti.  

Čak i u ranom fazi bolesti kognicija, emocionalno blagostanje, kvalitet života, svakodnevne aktivnosti i sposobnost za rad mogu značajno da budu pod uticajem oštećenja koje se javlja u mozgu i kičmenoj moždini. Kako bolest napreduje, veći stepen onesposobljenosti – kao što je otežano hodanje – nameće teško opterećenje ljudima sa MS i njihovim porodicama. Dovodi i do značajnih ekonomskih gubitaka po društvo zbog smanjene radne sposobnosti.

Značajno kašnjenje obično nastaje pre nego što osoba sa simptomima koji ukazuju na MS uopšte dođe do neurologa radi postavljanja dijagnoze i primene terapije. Ovo je i dalje tako uprkos činjenici da se sada dijagnoza postavlja 10 puta brže nego osamdesetih godina prošlog veka, a postoje i obimni dokazi da je rana terapija efikasnija od kasne.

Rana intervencija je presudna. Odgovarajuće intervencije u načinu života, terapija koja može da smanji aktivnost bolesti i razmatranje brzog prelaska na drugu terapiju ako monitoring otkrije suboptimalni odgovor predstavljaju ključne elemente ove strategije. Uključivanje ljudi sa MS u proaktivno odlučivanje i kontrolu njihove bolesti takođe je ključ za uspešnu kontrolu bolesti. Zdravstveni radnici treba da podstaknu one o kojima brinu da preuzmu svoju ulogu u informisanom i zajedničkom odlučivanju o lečenju i da prihvate način života koji pogoduje zdravlju mozga.

Redovno praćenje (monitoring) aktivnosti bolesti i formalno beleženje ovih informacija predstavljaju temelj strategije. Rezultati kliničkih pregleda i snimci mozga omogućiće personalizovano lečenje za svaku osobu sa MS i obezbediće dugoročne dokaze iz svakodnevne kliničke prakse koje će moći da koriste regulatorna tela, lica koja procenjuju zdravstvene tehnologije, oni koji plaćaju i kliničari za procenu terapijskih strategija.

Kašnjenja između početka prvih simptoma i prvog pregleda koji obavlja zdravstveni radnik su česta i mogu da budu duža od godinu dana. Ovo ukazuje na potrebu da se u opštoj populaciji podigne nivo svesti o simptomima MS.

Kada se nekome dijagnostifikuje hronična, nepredvidljiva, progresivna, neizlečiva bolest kao što je MS, to ima ogromne lične implikacije, uključujući smanjenu mogućnost zapošljavanja, pojačanu anksioznost i mentalno opterećenje, kao i uzimanja lekova godinama.

Rani dijagnostički kriterijumi za MS oslanjali su se samo na ono što se moglo neposredno uočiti: dijagnoza klinički definitivne MS iziskivala je najmanje dva akutna klinička relapsa.

Rana dijagnoza znači da je moguća i rana terapija – što će poboljšati dugoročnu prognozu za ljude sa MS tako što će smanjiti sledstveno oštećenje CNS i sprečiti nepotrebne kliničke relapse ili progresiju onesposobljenosti.

Kašnjenja u dijagnozi MS treba svesti na najmanju meru jer ona mogu da dovedu do progresije nepovratne onesposobljenosti.

MS izaziva nepovratno oštećenje mozga i kičmene moždine. Iako mehanizmi oporavka i remodelovanja centralnog nervnog sistema mogu neko vreme ovo delimično da kompenzuju, ni ti mehanizmi posle nekog vremena više nisu u stanju da se nose sa štetom koju uzrokuje zapaljenska aktivnost bolesti.

Stoga se efikasne DMT i intervencije na načinu života moraju uvesti čim bolest bude dijagnostifikovana da bi se zaštitila neurološka rezerva i očuvalo najbolje moguće zdravlje mozga. Ovaj pristup je u skladu sa principima o zdravlju mozga koje je utvrdila Svetska neurološka federacija, a promovisala Svetska alijansa za mozak na polju brojnih oblasti bolesti mozga i mentalnog zdravlja.

Terapijska strategija u MS treba da ima za cilj da očuva što više moždane i kognitivne rezerve primenjujući DMT, da uspori tok bolesti i da usvoji način života koji pogoduje zdravlju mozga.

Izvor: msbrainhealth.org

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here