Osobe sa MS bi trebalo da preduzimaju dodatne mere predostrožnosti kako bi sprečile grip. Među ovim merama su izbegavanje onih koji su bolesni i primanje vakcine protiv sezonskog gripa.
Grip i MS
Neka istraživanja govore da MS simptomi mogu da se pojačaju ili da dođe do relapsa ako osoba sa MS oboli od gripa. Usled toga, može se desiti da doktor osobi sa MS prilagođava terapiju kako bi rešio problem ponovne pojave simptoma.
Infekcija gornjih disajnih puteva kod osoba sa MS može da izazove niz imunskih reakcija koje dovode do relapsa. Međutim, konkretan način na koji infekcije gornjih disajnih puteva izazivaju relaps nije poznat. Prema nekim stručnjacima, povišena telesna temperatura može da pogorša MS simptome. Međutim, za razliku od pravog relapsa, ovi novi ili gori simptomi obično ne traju duže od 24 sata. Najčešće se povlače kada se telesna temperatura vrati na uobičajeni nivo. Doktori ovo nazivaju pseudopogoršanje.
Međutim, što duže osoba ima grip, to je veća verovatnoća da će doći do MS relapsa. Zato je najbolje što pre početi sa lečenjem gripa lekovima za skidanje temperature i antiviralnim lekovima za koje nije potreban recept. Nije uvek moguće izbeći grip, ali je za osobu sa MS najbolje da preduzme mere predostrožnosti da ne bi obolela od njega.
Saveti za prevenciju gripa
Prema navodima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), sledeći koraci se mogu preduzeti da bi se sprečio grip:
- ako ste bolesni, ostanite kod kuće i ne idite na posao
- izbegavajte bliski kontakt sa onima koji su bolesni
- redovno perite ruke sapunom ili sredstvom za dezinfekciju
- pokrivajte usta i nos kada kijate ili kašljete
- održavajte odgovarajuću higijenu i održavajte čistoću i dezinfekciju površina
- izbegavajte dodirivanje nosa, usta i očiju.
Da li postoje posebni faktori rizika?
Prema nedavnim istraživanjima, većina osoba sa MS ima do tri infekcije gornjih disajnih puteva godišnje. Kada do njih dođe, kod ovih osoba je dvostruko veća šansa da dožive MS relaps.
Zbog toga preduzimanje mera opreza u cilju sprečavanja infekcija gornjih respiratornih puteva, može da pomogne u sprečavanju MS relapsa.
Šta se dešava ako dobijete grip?
Osoba treba da se konsultuje sa lekarom na prvi znak simptoma koji liče na grip. Jaka kijavica ponekad može da ima brojne iste simptome kao grip. Među simptomima gripa mogu da budu: zapušenost ili curenje iz nosa, bol u telu, bol u grlu, umor, kašalj, povišena temperatura, jeza. Doktor možda može da propiše lekove koji će pomoći da se skrati trajanje gripa ili barem ublaže simptomi.
Terapija
Osobe sa MS bi takođe trebalo da vode računa da obaveste svog lekara o svim lekovima koje trenutno uzimaju, pre nego što im da bilo kakvu terapiju za grip. Doktor može da pomogne u utvrđivanju da li je potrebno prilagoditi terapiju za grip ili MS. Takođe može da odluči da li su neophodne dodatne medicinske intervencije.
Kada je potrebno obratiti se lekaru
Osobe sa MS treba da se obrate lekaru na početku sezone prehlade i gripa kako bi se konsultovale da li je bezbedno da prime vakcinu protiv gripa. Doktor može odmah da im obezbedi vakcinu pod uslovom da trenutno nisu u relapsu. Ukoliko osoba oboli od gripa, ne treba da ide na posao ili u školu. Osobe sa MS bi trebalo svake godine da preduzimaju mere predostrožnosti, koje će pomoći da se spreči oboljevanje od gripa. Među ove mere spadaju izbegavanje kontakta sa osobama koje su već bolesne, zatim održavanje čistoće i dezinfekcija ruku, kao i svih površina sa kojima mogu doći u dodir.