Istraživači prave „atlas MS moždanih ćelija“, koji bi mogao da pomogne personalizovanoj MS terapiji.
Istraživači Centra za istraživanje MS u Edinburgu su iskoristili informacije iz moždanog tkiva nakon smrti da bi osobe sa MS podelili u četiri grupe. Ovo bi moglo da pomogne da se u budućnosti personalizuje MS terapija.
U Ujedinjenom Kraljevstvu ima preko 150.000 osoba sa MS, ali veliki broj njih sa progresivnim oblikom ovog stanja nema pristup terapijama. Jedan od mogućih razloga zašto neke terapije nisu bile uspešne u kliničkim ispitivanjima, uprkos obećavajućim laboratorijskim rezultatima, jeste taj što postoje brojni različiti načini na koje ovo stanje utiče na ljude. Terapija koja deluje kod jedne osobe, ne mora da deluje i kod neke druge.
Šta su istraživači uradili?
Istraživači Centra za istraživanje MS u Edinburgu su bili deo međunarodnog tima, koji je radio na boljem razumevanju šta se dešava kod MS na molekularnom nivou. Napravili su „atlas MS moždanih ćelija“, koristeći mozgove nakon smrti, uključujući tkivo donirano Banci tkiva Udruženja za borbu protiv MS. Koristeći ove informacije, istraživači su ustanovili da mogu da podele osobe sa MS u četiri grupe, na osnovu toga kako se ponašaju njihove moždane ćelije.
„Ovo je veoma značajno otkriće jer nam govori da osobe sa MS možemo da podelimo u podgrupe prema tome šta se dešava u mozgu na molekularnom nivou. Ove podgrupe mogu različito da reaguju na terapije. Za sada smo pratili ove podgrupe korišćenjem moždanog tkiva nakon smrti. Da bismo pomogli u borbi protiv MS, treba da otkrijemo kako da grupišemo osobe sa MS na osnovu analize krvi. Potom bismo mogli da osmislimo klinička ispitivanja, koja bi nam pomogla da dobijemo odgovarajuće personalizovane lekove sa MS“, kaže Ana Vilijams, jedna od vođa studije.
Šta ovo znači za osobe sa MS?
MS je za svakoga različit. Istraživanja kao što je ovo, mogla bi da utru put ka personalizovanijoj terapiji MS. To podrazumeva korišćenje informacija o MS svake pojedinačne osobe, kako bi joj se prilagodila terapija, umesto istog pristupa za sve.
„Veoma smo zahvalni osobama sa MS, koje su svoj mozak donirale nauci i, zahvaljujući ovim međunarodnim istraživačkim naporima, sada počinjemo da razumemo biološku osnovu ovih različitosti. Oslanjajući se na ove nalaze, nadamo se da možemo da unapredimo ispitivanja i pronađemo odgovarajuće terapije. Na kraju krajeva, to bi moglo da nam pomogne da pređemo na personalizovanu medicinu – nešto što je uvelo revoluciju na polju kancera“, kaže dr Kler Volton, direktorka istraživanja.