Multipla skleroza, MS, neuronet.rs

Koje sve vrste bola MS može da prouzrokuje

Iako je do sredine 80-tih godina prošlog veka smatrana za bolest bez ikakvih bolova, multipla skleroza je pokazala da ipak može da boli. Kod čak dve trećine osoba sa MS, bol je čest simptom i utiče na svakodnevne aktivnosti u toku radnog vremena, porodičnih obaveza, rekreacije, druženja.

Zašto dolazi do bola?

Bol koji dugo traje može da se pojavi kao rezultat umaranja i istezanja mišića koji se koriste da bi nadomestili rad mišića koji su oslabili usled MS. Međutim, osobe sa MS mogu da osete i probadajući bol koji nastaje kao posledica lezija na mozgu i kičmenoj moždini.

Stručnjaci obično dele bol izazvan multiplom sklerozom na neuropatski, paroksizmalni i muskuloskeletni ili sekundarni bol.

Multipla skleroza, MS, Neuronet.rs

Neuropatski bol

Neuropatski bol je najčešća vrsta bola kod osoba sa MS i uzrokovan je demijelinacijom, odnosno gubitkom zaštitnog sloja koji prekriva nervna vlakna. U ljudskom telu postoje nervni završeci koji se zovu nociceptori koji detektuju bolne stimulanse. Kada dođe do demijelinacije, nervni signali koji putuju kroz nervne ćelije se zagube i dođu do obližnjih nociceptora, koji ih greškom prepoznaju kao bolne signale.

Alodinija se dešava kada osoba oseća bol na dejstvo stimulusa koji inače ne izaziva bol, kao što je dodir druge osobe ili oblačenje odeće.  Ova vrsta bola zavisi od trajanja stimulusa, što znači da traje onoliko dugo koliko i stimulus (kad osoba skine komad odeće, osećaj bola nestaje).  Zato alodinija obično veoma kratko traje.

Trigeminalna neuralgija je možda najjači bolni simptom MS. Odlikuje ga jak, oštar bol u donjem delu lica (često izazvan žvakanjem, pranjem zuba ili konzumiranjem tečnosti). Ova vrsta bola kratko traje (obično oko nekoliko sekundi, a najduže 2 minuta), ali može dovesti do hroničnog bola na licu.

MS zagrljaj: Poput drugih simptom,  MS zagrljaj je za svaku osobu sa ovim oboljenjem drugačiji. Na primer, neki ljudi opisuju MS zagrljaj kao oštar bol, dok drugi više kao tup i neuropatski bol, kao peckanje ili trnjenje. Međutim, ima onih kojima se MS zagrljaj reflektuje kao osećaj jakog bola koji im onemogućava svakodnevne aktivnosti. MS zagrljaj se može osetiti bilo gde u predelu torza, od struka do ramena, a može biti lokalizovan (na određeni, manji deo tela) ili da obuhvati celo telo. Takođe, bol može biti prolazan ili konstantan.

Parestezija:  Ovaj bol se oslikava kao utrnulost, probadanje, peckanje, svrab, žmarci, zujanje ili vibriranje. Iako je osobe sa MS često opisuju kao ekstremno dosadnu i neprijatnu bol, ponekad ume da bude i veoma jak.

Glavobolje: Osobe sa MS često imaju glavobolje i migrene. 

Optički neuritis: Većina osoba sa MS opisuje optički neuritis, ili upalu očnog živca, kao bol prilikom pomeranja očiju. Ovaj bol obično prolazi nakon nekoliko dana, čak i kada je vid očuvan.

Multipla skleroza, Neuronet.rs

Muskuloskeletni ili sekundarni bol

Ova vrsta bola se takođe naziva i nociceptivan bol, i obično nastaje kao rezultat MS simptoma, poput spastičnosti, slabosti, nepokretnosti ili problema sa hodanjem. Ove vrste bolova spadaju u muskuloskeletne:

Bolovi u zglobovima: Mnoge osobe sa MS osećaju bol u predelu kukova i kolena koji nastaje usled problema sa ravnotežom i hodom.

Ukočenost: Osobe sa MS mogu da osete ukočenost u nogama, rukama i kukovima koja nastaje zbog smanjene pokretljivosti. 

Bolovi u leđima: Ova vrsta bolova može nastati usled nepravilnog hoda, nepokretnosti, MS zagrljaja, dugotrajnog sedenja u kolicima ili stalnog prilagođavanja pokretu ili poziciji usled MS simptoma.

Bolovi od grčeva: Grčevi fleksora (mišić zadužen za savijanje ekstremiteta) uzrokuju kontrakciju i savijanje ruku i nogu ka telu. Zbog toga se javlja osećaj stalnog grča ili tupog bola u udovima.

Paroksimalni bol

Ovo je akutni (iznenadni) bol, koji traje samo nekoliko trenutaka nakon čega brzo prestane. Međutim, ponekad nakon prestanka, ostaje osećaj tupog bola u zahvaćenom predelu tela. Bolni paroksimalni simptomi uključuju:

Bolove od grčeva fleksora

Grčevi u ekstenzorima (mišićima za opružanje): Kod ovakvih grčeva dolazi do kočenja ekstremiteta, obično noge, te osoba nije u mogućnosti da savije zglob ili koleno. Takođe, može da dođe do cimanja ekstremiteta, odnosno naglog trzaja tela. Grčevi u ekstenzorima obično nisu bolni, ali mogu biti toliko jaki da prouzrokuju pad sa stolice, kreveta ili invalidskih kolica.

Lhermitte-ov znak: Ovo je osećaj koji se javlja prilikom savijanja glave, nalik električnom šoku, koji se spušta niz kičmu.

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here