Kao što znamo, multipla skleroza je progresivna inflamatorna bolest koja oštećuje mijelin –supstancu koja oblaže aksiome nervnih ćelija. Približno 2.3 miliona ljudi širom sveta pati od MS. Poznato je da simptomi mogu da se javljaju i nestaju tokom vremena. Neki od njih su: trnjenje udova, slabost mišića, hronični zamor i drugo. Hronična neurodegenerativna stanja poput MS vremenom rezultiraju gubitkom fizičkih i kognitivnih funkcija. Ovo se dešava usled destrukcije neurona i manjka aktivacije pogođenog nervnog sistema. Da stvar bude gora, usled brojnih teških simptoma bolesti, osobe obolele od multiple skleroze često imaju duge periode inaktivnosti, što samo po sebi dovodi do pogoršanja bolesti.

VEŽBE I MULTIPLA SKLEROZA

Kontinuirana fizička aktivnost jedna je od ključnih elemenata rehabilitacije MS. Pravilno implementiran plan vežbanja može poboljšati snagu, mobilnost, samopouzdanje i psihičko zdravlje obolelog. Godinama unazad, lekari su preporučivali da osobe sa MS izbegavaju fizičku aktivnost. Sve to usled uverenja da fizički napor pojačava osećaj iscrpljenosti/umora i pogoršava druge simptome bolesti. Međutim, godine istraživanja ukazale su na krucijalnu ulogu fizikalne terapije i terapeutskih vežbi u olakšavanju simptoma multiple skleroze. Glavna tema ovog članka biće osnove pristupa fizikalne terapije i vežbi za tretiranje i kontrolisanje simptoma MS-a.

VEŽBE

Rezultati naučnog pregleda o MS objavljenog 2019. godine ukazuju da aerobne vežbe i fizikalna terapija igraju značajnu ulogu u borbi protiv multiple skleroze. Pored fizičkih, ostali benefiti uključuju i pozitivnu manifestaciju terapije na mentalno zdravlje i socialnu funkcionalnost.

Program vežbanja pomaže da se:

1. poboljša mobilnost;

2. poveća mišićna pokretljivost i fleksibilnost;

3. poboljša kvalitet života;

4. smanji rizik od komplikacija bolesti i povreda;

5. smanji rizik od potencijalnih psihičkih smetnji  (npr. depresivnih stanja).

PROCENA STANJA PACIJENTA

Osim intervjua i uvida u opšte zdravstveno stanje pacijenta i medicinske nalaze, procena pacijenta započinje kod kuće. Ovo podrazumeva posmatranje funkcionisanja obolelog u kući, na poslu ili u rekreativnoj sredini. Identifikacija ograničenja i simptoma bolesti u svakodnevnom životu pomaže u lakšem postavljanju i postizanju rehabilitacionih ciljeva.

O ČEMU TREBA VODITI RAČUNA?

Redovno vežbanje može da pomogne u borbi sa MS. Ipak, osobe sa MS koje tek počinju sa programom vežbanja mogu osetiti neke prolazne tegobe i fizičke neprijatnosti. Najčešće se ovakve situacije dešavaju kada vežbe nisu adekvatno prilagođene samom pacijentu. Isto tako, forsirano vežbanje može izazvati zamor, ukočenost i spazam mišića. Istraživanja ukazuju da zamor nakon vežbanja ne bi smeo da traje duže od 2 sata. Pacijentima koji iskuse veliki nivo zamora ili druge loše simptome nakon vežbanja preporučuje se smanjen intenzitet, trajanje i učestalost treninga. Pre svih pomenutih preporuka, morate pažljivo čuti preporuke vašeg lekara i pronaći adekvatnog fizioterapeuta.

Kada prestati sa vežbanjem? Onoga trenutka kad osetite: veliki umor, vrtoglavicu, pregrejanost, konfuziju, gubitak ravnoteže ili probleme sa koordinacijom pokreta. Kontinuirana manifestacija ovih simptoma je siguran znak da postoji greška u sprovođenju vežbi i da je potrebna modifikacija programa.

Više o ovoj temi možete da pročitate na sucevic.rs

OSTAVI PORUKU

Please enter your comment!
Please enter your name here